Zašto se ljutimo?

Ljutnja je jedan od najteže razumljivih, a opet tako čest osjećaj.

Zašto se ljutimo?  Brzi test: Ljudi vam često govore da se smirite?  DA         NE Često ste napeti?   DA         NE Na poslu, uglavnom ne govorite ono što mislite?    DA         NE Kada ste uzrujani, povlačite se i trudite se što manje razmišljati o razlogu koji vas je naljutio, gledate TV i sl.       DA         NE Pijete ili pušite marihuanu svakodnevno?      DA         NE Imate problema sa spavanjem?      DA         NE Često vas pogrešno razumijevaju?        DA         NE Ljudi vas upozoravaju da ne razgovarate tako glasno?         DA         NE Partner vam neprestano govori kako ste ga povrijedili?          DA         NE Uglavnom vi zovete prijatelje?       DA         NE ·         0 – 2 Dobro se nosite s ljutnjom ·         3 – 5 Trebali biste više raditi više na sebi, pronađite uzroke stresa i naučite se s njima nositi na mirniji način ·         6 +  Imate problem i potrebno vam je dosta raditi na ublažavanju ljutnje. Pokušajte čitati nešto više o toj tematici kako biste naučili kanalizirati ljutnju. O ljutnji...  - Ljutnja je reakcija na unutarnje emocije i nije planirana akcija.  - Ljutnju je vrlo lako pokazati.  - Osjećaji koji leže u pozadini ljutnje, zapravo nas čine ranjivima i slabima, ljutnja je obrambena reakcija koja nas ojačava i daje nam osjećaj kontrole.  - Ljutnja je naučena reakcija, nije iskonska. Zbog toga možemo naučiti i promijeniti ljutnju u neke zdravije reakcije.  - Ljutnja može biti reakcija na izolirani slučaj, ali može se odnositi na splet okolnosti. Suzdržavati ljutnju nije zdravo, a s druge strane izražavati je impulzivno, može nam dati privremeni osjećaj zadovoljstva, ali će dugoročno donijeti negativne posljedice.  Kako bismo naučili ispravno se nositi s osjećajem ljutnje trebali bismo znati uzroke koji u nama mogu izazvati takvu reakciju. Postoji niz faktora o kojima ovisi količina ljutnje koju izražavamo. Ako smo kod roditelja vidjeli da se naljute jedno na drugo, a problem rješavaju kasnije, vjerojatno ćemo preuzeti takav obrazac ponašanja. Osim toga, određene vrste ljutnje samostalno učimo kroz život, uviđajući koji nam obrasci najbolje odgovaraju. Ako smo frustrirani ili prolazimo kroz stresno razdoblje, vjerojatno ćemo reagirati s više ljutnje. Kada smo umorni, reagirat ćemo po najčešće korištenom obrascu do tada, bez razmišljanja. Međutim, zadržavamo li negativne osjećaje u sebi i izbjegavamo li razgovarati o njima, reagirat ćemo na način - što više negativnih emocija nakupljeno – intenzivnija i glasnija reakcija. Stilovi ljutnje: «Ludi vozač»: Ova osoba viče, psuje, pokazuje geste, poput vozača koji je u žurbi i frustriran. «Dvogodišnje dijete»: Osoba zaustavlja komunikaciju, ne gleda u osobu koja je prouzrokovala osjećaj ljutnje i povlači se u sebe. «Kućni zlostavljač»: Ova osoba se istresa samo na svojim najbližima, na onima koje voli. «Provokator»: Ova osoba se odnosi prema osobi koja je prouzrokovala ljutnju živcirajući je. Pušta glasnu glazbu, kao slučajno razbija predmete… Sve pod izgovorom, nisam znao ili nije bilo namjerno. «Optuživač»:  Ova osoba krivi sve i svakoga. Preuzimanje odgovornosti joj je nepoznat pojam. «Osvetnik»: Ovakve osobe nemaju nikakve mjere. Spremne su napraviti sve da bi se osvetile. Sebe stavljaju na prvo mjesto i  jedino su sami sebi važni. Osvetit će se onome tko ih je naljutio, čak iako nije bilo namjerno.