Policija je u zadnji čas spriječila da još tri branitelja dožive sudbinu Tihomira Purde. Mjesec dana, kažu, nitko nije reagirao na činjenicu da je Interpol Sarajevo za njima zbog ratnog zločina nad muslimanskim civilima s područja Kreševa i Vareša raspisao međunarodnu tjeralicu koja je trebala stupiti na snagu 18. siječnja ove godine.
U policiji kažu da je tek na njihovo inzistiranje zadnji dan roka, u ponedjeljak, 17. siječnja, poslan prigovor na tjeralicu. Usto, ističu da bi Interpol Zagreb i prije poslao taj prigovor, no u Državnom odvjetništvu im za prigovor nisu dali argumente. Tužitelji na ovo prozivanje iz policije oštro odgovaraju da optužnice koje se podižu u BiH nisu u njihovoj nadležnosti. Kažu da je policija nekorektna, a da oni o konkretnom slučaju mogu imati samo one informacije koje im dostavi policija.
Riječ je o slučajevima J. T., I. S. i K. B. protiv kojih je Kantonalni sud u Sarajevu još prije pet godina raspisao međunarodne potrage preko Interpola Sarajevo, i to zbog optužbi za ratni zločin.
Crvene tjeralice
Sva trojica rođeni su u BiH, tamo su ratovali i sumnjiči ih se za zločine nad muslimanskim civilima od ranog ljeta do kasne jeseni 1993. Kada je Ured Interpola u Zagrebu još prije pet godina dobio obavijesti o potrazi Interpola, informirali su o njima Državno odvjetništvo RH, potom Ministarstvo pravosuđa, i to njihovu Upravu za međunarodnu pravnu pomoć. Ujedno su Interpolu Sarajevo poslali obavijest da su sva trojica hrvatski državljani i da zbog ustavne odredbe njihovo izručenje nije moguće.
Sva trojica rođeni su u BiH, tamo su ratovali i sumnjiči ih se za zločine nad muslimanskim civilima od ranog ljeta do kasne jeseni 1993. Kada je Ured Interpola u Zagrebu još prije pet godina dobio obavijesti o potrazi Interpola, informirali su o njima Državno odvjetništvo RH, potom Ministarstvo pravosuđa, i to njihovu Upravu za međunarodnu pravnu pomoć. Ujedno su Interpolu Sarajevo poslali obavijest da su sva trojica hrvatski državljani i da zbog ustavne odredbe njihovo izručenje nije moguće.
Istaknuto je, međutim, da postoji pravna mogućnost da Sarajevo ustupi Zagrebu progon spomenute trojice branitelja. Nakon toga ništa se nije događalo. U policiji kažu da je 17. prosinca prošle godine od Ureda pravne službe Generalnog tajništva Interpola došla obavijest da je Interpol Sarajevo zatražio izdavanje crvenih tjeralica za J. T., I. S. i K. B., i to na temelju uhidbenog naloga Kantonalnog suda u Sarajevu još potkraj 2001. godine.
Iz Generalnog tajništva Interpola još je stigla i obavijest da se do 17. siječnja 2011. može uputiti prigovor na objavljivanje tjeralica. Naveli su da će, ako se prigovor ne uputi, tjeralice biti objavljene. Prema informacijama iz MUP-a, policija je odmah o tome obavijestila DORH, Upravu za međunarodnu pravnu pomoć Ministarstva pravosuđa te svoj Odjel za ratni zločin i Odjel za opći kriminal. Interpol Zagreb je od Državnog odvjetništva zatražio da se očituje je li suglasan o tome da se protiv spomenute trojice raspišu tjeralice.
Teritorij druge države
U odnosu na J. T. tužitelji su im poslali odgovor da nisu ovlašteni ocjenjivati ima li osnove za raspisivanje međunarodne tjeralice za njim te da nisu ovlašteni ni eventualno se protiviti da se tjeralica objavi. Tu odluku potpisao je jedan zamjenik glavnoga državnog odvjetnika Bajića, a za četiri dana drugi je njegov zamjenik policiji dostavio odgovor u odnosu na drugu dvojicu. Također je navedeno da Državno odvjetništvo ne raspolaže podacima temeljem kojih bi ocjenjivali je li osnovano raspisivanje tjeralice. Stvar je u tome što su spomenuta trojica hrvatskih državljana ratovala u BiH, što su optuženi za događaje koji su se zbili u ratnom sukobu na području druge države o kojima hrvatski tužitelji ne mogu imati podatke.
U odnosu na J. T. tužitelji su im poslali odgovor da nisu ovlašteni ocjenjivati ima li osnove za raspisivanje međunarodne tjeralice za njim te da nisu ovlašteni ni eventualno se protiviti da se tjeralica objavi. Tu odluku potpisao je jedan zamjenik glavnoga državnog odvjetnika Bajića, a za četiri dana drugi je njegov zamjenik policiji dostavio odgovor u odnosu na drugu dvojicu. Također je navedeno da Državno odvjetništvo ne raspolaže podacima temeljem kojih bi ocjenjivali je li osnovano raspisivanje tjeralice. Stvar je u tome što su spomenuta trojica hrvatskih državljana ratovala u BiH, što su optuženi za događaje koji su se zbili u ratnom sukobu na području druge države o kojima hrvatski tužitelji ne mogu imati podatke.
U Državnom odvjetništvu zato istup policije i njihovu tvrdnju kako su u MUP-u sami spriječili uhićenje još trojice hrvatskih branitelja ocjenjuju vrlo nekorektnim. Ističu da je policija tijelo otkrivanja, a tužitelji su zaduženi za progon, pa su stoga i u Državnom odvjetništvu mogli imati samo informacije koje im je policija dostavila. U MUP-u su, međutim, uvjereni da su se tužitelji trebali usprotiviti tjeralici koju je raspisalo Sarajevo.
Na popisu Srbije i mošćenički branitelji iz Handžar-divizije?
Nekoliko branitelja s područja Mošćenice kod Petrinje nalazi se na popisu koji je ministarstvo pravosuđa Srbije predalo hrvatskom pravosuđu prilikom nedavna zajednička sastanka u Zagrebu. Neslužbeno doznajemo kako ih je o tome obavijestilo Ministarstvo obrane, no potvrdu te informacije danas nismo uspjeli dobiti. Ni u Koordinaciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata Sisačko-moslavačke županije nemaju nikakvih službenih informacija.
– Nama se nitko od branitelja s područja županije nije obratio za pomoć – rekao je Drago Umičević, predsjednik Koordinacije, no neki drugi članovi Koordinacije potvrdili su da je i do njih došla, doduše tek neformalna, informacija o braniteljima iz Mošćenice i Siska koji su na tom popisu.
Prema svemu sudeći, riječ je o nekadašnjim pripadnicima takozvane Handžar-divizije koja se već dulje vrijeme spominje u kontekstu nestanka i ubijanja srpskih civila na području grada Siska. Naime, tu su jedinicu u Sisku osnovali uglavnom muslimani iz Labinštine, ali bilo je i članova iz Siska.
Formalno je Handžar-divizija bila jedinica pričuvnog sastava specijalne policije Policijske uprave u Sisku kojom je upravljao Đuro Brodarac, no svjedoci govore da ih je i on teško mogao nadzirati. (dp/VLM)
Nema komentara:
Objavi komentar